Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, („Službene novine Federacije BiH, br. 29/05")

17 Srpanj 2020

(„Službene novine Federacije BiH, br. 29/05)

Na osnovu ĉlana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Proglašava se Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavniĉkog doma od 22. februara 2005. godine i na sjednici Doma naroda od 3. marta 2005. godine Broj 01-02-171/05 11. maja 2005. godine Sarajevo

Predsjednik Niko Lozančić, s.r.

ZAKON O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

I - OSNOVNE ODREDBE Ĉlan 1. Ovim Zakonom utvrĊuju se zarazne bolesti ĉije je spreĉavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Ĉlan 2. U smislu ovog Zakona pojmovi imaju sljedeća znaĉenja:  zdravstvena ustanova je ustanova obrazovana u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti u svim oblicima vlasništva;  nosilac privatne prakse je zdravstveni radnik koji ima registriranu privatnu praksu na osnovu zakona;  fizičko lice - obrtnik je lice koje obavlja, na osnovu zakona, djelatnost u svoje ime i za svoj raĉun a pritom se moţe koristiti i radom drugih lica sa kojima zakljuĉi ugovor o radu;  zarazna bolest je bolest ĉije je spreĉavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju;  epidemija zarazne bolesti je pojava neuobiĉajenog broja oboljevanja od zaraznih bolesti koji su na listi zaraznih bolesti obaveznog prijavljivanja ili pojava novih zaraznih bolesti koje ugroţavaju zdravlje stanovništva;  zaraženo područje je podruĉje na kojem su otkriveni jedan ili više izvora zaraze i koje pruţa mogućnost za širenje zaraze;  ugroženo područje je podruĉje na koje se moţe prenijeti zarazna bolest sa zaraţenog podruĉja i gdje postoje uvjeti za širenje zaraze;  bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme pruţanja zdravstvene usluge u zdravstvenoj ustanovi ili kod nosioca privatne prakse. Ĉlan 3. 2 Zaštita od zaraznih bolesti duţnost je jedinica lokalne samouprave - općina, kantona i Federacije, zdravstvenih ustanova, zavoda zdravstvenog osiguranja, nosioca privatne prakse, privrednih društava i drugih pravnih i fiziĉkih lica. Sva fiziĉka i pravna lica moraju dozvoliti zdravstvene i higijenske preglede i savjete, kao i preliminarna medicinska ispitivanja i superviziju, prikupljanje potrebnih nalaza i primjenu ostalih mjera za zaštitu od zaraznih bolesti navedenih u ovom Zakonu. Ĉlan 4. Zaštita od zaraznih bolesti sastoji se u organiziranju i provoĊenju: 1. mjera za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i 2. osiguranja materijalnih sredstava. Mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti neposredno provode zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u skladu sa zakonom i programima iz ĉlana 9. ovog Zakona. OdreĊene opće mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti mogu izvršavati i privredna društva odnosno fiziĉka lica - obrtnik u skladu sa odredbom ĉlana 24. ovog Zakona. Ĉlan 5. Mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa ţivotinja na ljude provode zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u saradnji sa organima nadleţnim za poslove veterinarstva i veterinarskim stanicama, a sastoje se u uzajamnom obavještavanju o pojavi i kretanju tih bolesti i organiziranju i provoĊenju epidemioloških, higijenskih i drugih mjera za spreĉavanje, odnosno suzbijanje pojedinih zaraznih bolesti. Ĉlan 6. Epidemiju zarazne bolesti u dva ili više kantona proglašava i odreĊuje zaraţenim odnosno ugroţenim podruĉjem federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: kantonalni zavod), uz struĉno mišljenje Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod). Ukoliko je epidemija prisutna na podruĉju jednog kantona proglašava je kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), uz prethodnu saglasnost federalnog ministra, na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove i kantonalnog zavoda i uz struĉno mišljenje Federalnog zavoda. Proglašenje epidemije iz st. 1. i 2. ovog ĉlana objavljuje se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". Ĉlan 7. Prestanak epidemije iz ĉlana 6. ovog Zakona, na osnovu epidemiološkog izvještaja zdravstvene ustanove, kantonalnog zavoda i Federalnog zavoda, proglašava federalni ministar odnosno kantonalni ministar.

Prestanak epidemije objavljuje se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". II - ZARAZNE BOLESTI Ĉlan 8. Pod zaraznim bolestima, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se: 3 R.B ŠIFRA BOLEST 1. A 06 AMEBIJAZA AMEBIASIS 2. B 76 ANKILOSTOMIJAZA ANKYLOSTOMIASIS 3. ANTIMIKROBNA RESISTENCIJA ANTIMICROBIAL RESIST. 4. A 15- A 19 AKTIVNA TUBERKULOZA - TUBERKULOZA U ZARAZNOM STADIJU TUBECULOSIS ACTIVA 5. AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA AFP 6. AKUTNI RESPIRATORNI SINDROM SARS 7. A 82 BJESNILO LYSSA 8. A 05 BOTULIZAM BOTULISMUS 9. A 75 BRIL-CINCEROVA BOLEST MORBUS BRILL-ZINSSER 10. A 23 BRUCELOZA BRUCELLOSIS 11. A 22 CRNI PRIŠT ANTHRAX 12. B 06 CRVENKA RUBELLA/RUBEOLLA 13. CRVENKA KONGENTALNA RUBELLA CONGENTALIS 14. A 26 CRVENI VJETAR ERYSIPELAS 15. A 36 DIFTERIJA DIPHTHERIA 16. A 03 DIZENTERIJA DYSENTERIA BACILLARIS 17. A 80 DJEĈIJA PARALIZA POLIOMYELITIS ANTERIOR ACUTA 18. G 00 DRUGI BAKTERIJ. MENINGITISI MENINGITIS 19. B 67 EHINOKOKOZA ECHINOCOCCOSIS 20. A 09 ENTEROKOLITIS ENTEROCOLITIS 21. A 54 GONOREJA GONORRHEA 22. J 11 GRIPA INFLUENZA 23. PTIĈIJA GRIPA 24. A 30 GUBA LEPRA 25. A 07 GVARDIJAZA GIARDIASIS 26. A 98 HEMORAGIĈNE GROZNICE FEBRIS HAEMORHAGICAE V 27. A 98.5 HEMORAGIĈNA GROZNICA SA BUBREŢNIM SINDROMOM F.HAEMORHAGICAE CUM SYNDROMA RENALE 28. B 24 HIV INFEKCIJA HIV INFECTION 29. A 74 HLAMIDIJA CHLAMYDIA INF. 30. Z 22 HbsAg NOSILAŠTVO HBsAG 31. B 27 INFEKTIVNA MONONUKLEOZA MONONUCLEOSIS INFECT. 32. INFEKCIJE UZROKOVANE ENTEROHEMORAGIJSKOM E.KOLI INFECTIONS WITH ENTERO HAEMORRHAGIC E.COLI 33. INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE NOSOKOMIAL INF. 34. INFEKCIJE IZAZVANE HEMOFILUSOM INFLUENZE b INFECTIONS WITH HAEMO PHILUS INF.GROUP b 35. A 04.6 JERSINIJAZA YERSINOSIS 36. A 04.5 KAMPILOBAKTERIOZA CAMPYLOBACTERIO- SIS 37. A 00 KOLERA CHOLERA ASIATICA 38. KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS 4 39. A 07.2 KRIPTOSPORODIOZA CRIPTOSPORIDIOSIS 40. A 20 KUGA PESTIS 41. A 69.2 LAIMSKA BOLEST LYME BORELIOSIS 42. A 48 LEGIONARSKA BOLEST LEGIONELLOSIS 43. A 27 LEPTOSPIROZA LEPTOSPIROSIS 44. B 55 LIŠMANIJAZA LEISHMANIASIS 45. A 32 LISTERIOZA LISTERIOSIS 46. B 54 MALARIJA MALARIA 47. B 05 MALE BOGINJE MORBILLI 48. B 60 MIKROSPORIJA PREMA LOKALIZACIJI MICROSPORDIOSIS 49. A 39 MENINGOKOKNI MENINGITIS MENINGITIS EPIDEMICA 50. B 01 OVĈIJE BOGINJE VARICELLAE 51. A 93 PAPATAĈI GROZNICA FEBRIS PAPPATACI 52. A 75 PJEGAVAC TYPHUS EXANTHEMATICUS 53. A 40 PNEUMOKOKNE INFEKCIJE PREMA LOKALIZACIJI PNEUMOCOCCAL INFECTIONS/LOCALISAT./ 54. T 88 POSTVAKCINALNE KOMPLIKACIJE POSTVACCINAL COMPL. 55. A 68 POVRATNA GROZNICA FEBRIS RECURRENS 56. PRENOSIVA SUN\ERASTA VARIJANTA ENCEFALOPAT.(CJD) - KRAVLJE LUDILO TRANSMISSIBLE SPONGIFORM ENCEPHALOPATHIES VARIANT (CJD) 57. A 70 PSITAKOZA-ORNITOZA PSITTACOSISORNITHOSIS 58. A 79 RIKECIOZE RICKETTSIOSES 59. A 02 SALMONELOZA (VRSTA) SALMONELLOSIS 60. A 41 SEPSA SEPSSIS 61. A 53 SIFILIS SYPHILIS 62. B 20 SINDROM STEĈENOG NEDOSTATKA IMUNITETA AIDS /SIDA 63. J 02 STREPTOKOKNA UPALA GRLA ANGINA STREPTOCOCCICA 64. A 38 ŠARLAH SCARLATINA 65. B 86 ŠUGA SCABIES 66. A 35 TETANUS TETANUS 67. B 58 TOKSOPLAZMOZA TOKSOPLASMOSIS 68. A 01 TRBUŠNI TIFUS TYPHUS ABDOMINALIS 69. B 75 TRIHINOZA TRICHINOSIS 70. A 21 TULAREMIJA TULAREMIA 71. B 03 VELIKE BOGINJE VARIOLA VERA 72. A 37 VELIKI KAŠALJ PERTUSSIS 73. A 87 VIRUSNI MENINGITIS MENINGITIS VIROSA 74. A 86 ZARAZNO ZAPALJENJE MOZGA ENCEPHALITIS 75. A 05 ZARAZNO TROVANJE HRANOM UZROKOVANO BAKTERIJAMA (PREMA UZROĈNIKU) TOXIINFECTIO ALIMENTARIS PREMA UZROĈNIKU 76. B 15 ZARAZNA ŢUTICA TIPA A HEPATITIS VIROSA A 77. B 16 ZARAZNA ŢUTICA TIPA B HEPATITIS VIROSA B 78. B 17 ZARAZNA ŢUTICA TIPA C HEPATITIS VIROSA C 79. ZARAZNA ŢUTICA TIPA D HEPATITIS VIROSA D 5 80. ZARAZNA ŢUTICA TIPA E HEPATITIS VIROSA E 81. B 02 ZOSTER HERPES ZOSTER 82. B 26 ZAUŠNJACI PAROTITIS EPIDEMICA 83. A 95 ŢUTA GROZNICA FEBRIS FLAVA 84. A 78 Q GROZNICA Q FEBRIS

Ako se pojavi opasnost od drugih zaraznih bolesti, ĉije je spreĉavanje i suzbijanje od interesa za Federaciju, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) moţe, na prijedlog federalnog ministra i uz struĉno mišljenje Federalnog zavoda, odrediti da se za zaštitu stanovništva od takvih bolesti primjenjuju sve ili pojedine mjere predviĊene ovim Zakonom.

III - MJERE ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Ĉlan 9. Zaštita stanovništva od zaraznih bolesti ostvaruje se mjerama za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje mogu biti: A. opće mjere, B. posebne mjere, C. ostale mjere. Opće i posebne mjere iz stava 1. ovog ĉlana provode se u skladu sa programima koje donosi federalni ministar odnosno nadleţni kantonalni ministar na prijedlog struĉnog savjetodavnog tijela iz ĉlana 64. ovog Zakona, Federalnog zavoda odnosno kantonalnih zavoda koji imaju obavezu da prate i ispituju epidemiološku situaciju u pogledu zaraznih bolesti u skladu sa zakonom, prihvaćenim meĊunarodnim sporazumima i programima Svjetske zdravstvene organizacije. Programi iz stava 2. moraju sadrţavati mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, njihove izvršioce, rokove implementacije i izvore sredstava za njihovu provedbu.

A. OPĆE MJERE ZA SPREĈAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI Ĉlan 10. Opće mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su: 1. osiguranje higijenski ispravne vode za piće, kao i sanitarna zaštita izvorišta, objekata i ureĊaja koji sluţe za snabdijevanje vodom za piće; 2. osiguranje zdravstvene ispravnosti ţivotnih namirnica i sanitarno-tehniĉkih i higijenskih uvjeta za njihovu proizvodnju i promet; 3. uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na naĉin i pod uvjetima kojima se osigurava zaštita od zagaĊivanja voda i zemljišta, kao i odrţavanje glodara i insekata na biološki prihvatljivom minimumu; 4. odrţavanje sanitarno-tehniĉkih i higijenskih uvjeta u javnim zgradama, sredstvima javnog saobraćaja i na javnim mjestima; 5. vršenje obavezne (preventivne) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u:  objektima za snabdijevanje vodom za piće, 6  objektima za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće upotrebe, te sirovina za njihovu proizvodnju odnosno prijevoznim sredstvima namijenjenim za njihov prijevoz,  objektima odnosno prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija,  objektima zdravstvenih ustanova i nosioca privatne prakse,  odgojno-obrazovnim objektima,  objektima i sredstvima javnog prometa,  stambenim objektima i dvorištima,  ostalim objektima privrednih društava (radnim prostorijama, na radnim površinama, sredstvima rada i dr.), drugih pravnih lica kao i fiziĉkih lica - obrtnika i drugih pravnih i fiziĉkih lica. B. POSEBNE MJERE ZA SPREĈAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI Ĉlan 11. Posebne mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti su: 1. predstavljanje i zdravstveno vaspitanje o prevenciji zaraznih bolesti; 2. rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze; 3. laboratorijska izolacija i identifikacija uzroĉnika; 4. prijavljivanje; 5. prijevoz, izolacija, hospitalizacija i lijeĉenje oboljelih lica; 6. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija; 7. zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenicima i drugim licima; 8. imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa; 9. karantin, kućna izolacija i zdravstveni nadzor. 1. Predstavljanje i zdravstveno vaspitanje o prevenciji od zaraznih bolesti Ĉlan 12. Kao mjera spreĉavanja i kontrole zaraznih bolesti provodi se predstavljanje i zdravstveno vaspitanje koji moraju biti orijentirani prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji u posebnoj oblasti i posebnom okruţenju, a implementiraju se u skladu sa programom. Programe predstavljanja i zdravstvenog vaspitanja iz stava 1. ovog ĉlana donosi federalni ministar na prijedlog Federalnog zavoda, a provode ih kantonalni zavodi koordinirano od Federalnog zavoda. Troškovi predstavljanja i zdravstvenog vaspitanja osiguravaju se u budţetu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: budţet Federacije) odnosno u budţetu kantona, a troškove zdravstvenog vaspitanja zaposlenika, u vezi sa procesom rada, snosi privredno društvo, pravno lice, kao i fiziĉko lice - obrtnik za svoje zaposlenike. 2. Rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze Ĉlan 13. Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze zdravstvene ustanove obavljaju: 7 1 epidemiološko izviĊanje i osmatranje terena; 2. epidemiološko ispitivanje (anketiranje): a) pri pojavi: Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, tuberkuloze, hemoragiĉne groznice sa bubreţnim sindromom, zarazne ţutice, bjesnoće, malarije, malih boginja, meningokokne bolesti, Q groznice, AIDS-a, nosilaštva HIV antitijela, SARS-a, trbušnog tifusa i paratifusa, pjegavca, akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, djeĉije paralize, difterije, gonoreje, sifilisa, crnog prišta, lepre, tularemije, trihineloze, legionarske bolesti, lišmanijaze, ornitoze-psitakoze i botulizma, te pri pojavi ili sumnji na epidemiju drugih zaraznih bolesti, b) pri pojavi ili opasnosti od pojave kolere, kuge, ţute groznice, hemoragiĉnih groznica i velikih boginja; 3. zdravstvene preglede osoba koje su preboljele trbušni tifus, virusnu ţuticu tipa B i C, a po epidemiološkim indikacijama i po preboljeloj dizenteriji i salmonelozi; 4. zdravstvene preglede osoba za koje se sumnja da su oboljele ili da nose klice (kliconoše) zaraznih bolesti iz taĉke 2. ovog ĉlana ili drugih zaraznih bolesti; 5. epidemiološko ispitivanje i zdravstvene preglede osoba koje su oboljele ili se sumnja da boluju od zaraznih bolesti nepoznatog uzroĉnika; 6. ispitivanje krvi davaoca na sifilis, antitijela zarazne ţutice tipa B i C i HIV-a, a kod davaoca sjemena i organa za presaĊivanje na sifilis, zarazne ţutice, na prisutnost antitijela HIV-a u krvi kao i antigena (virusa) HIV-a u sjemenu odnosno organima; 7. ispitivanje krvi riziĉnih grupa stanovništva (intravenozni narkomani, promiskuitetne osobe i osobe koje su na izdrţavanju zatvorske kazne) na HIV i zaraznu ţuticu tipa B i C; 8. ispitivanje krvi zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove visokog profesionalnog rizika (hemodijaliza, laboratorij, hirurgija, ginekologija, stomatologija, agresivne internistiĉko-dijagnostiĉke pretrage i dr.) na antitijela zarazne ţutice tipa B i C i HIV-a; 9. ispitivanje trudnica na HBs antigen, a prema epidemiološkim indikacijama na zaraznu ţuticu tipa B i C, HIV, citomegaloviruse i toksoplazmu; 10. ispitivanje krvi osoba koje se dobrovoljno prijave za savjetovanje i testiranje u cilju saznavanja svog HIV statusa. Ispitivanja krvi iz taĉ. 7., 8., 9. i 10. ovog ĉlana vrši se uz informirani pristanak osoba. 3. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzročnika Ĉlan 14. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzroĉnika zaraznih bolesti obavlja se kod pojave ili sumnje na pojavu sljedećih zaraznih bolesti: tuberkuloze, bjesnoće, botulizma, Brill-Zinsserove bolesti, bruceloze, crnog prišta, djeĉije paralize, difterije, gonoreje, kolere, krpeljnog meningoencefalitisa, kuge, legionarske bolesti, lišmanijaze, Lyme-borelioze, malarije, meningokokne bolesti, pjegavca, Q groznice, sifilisa, HIV/AIDS, trihineloze, tularemije, hemoragiĉne groznice, virusnih hemoragiĉnih groznica, zarazne ţutice tipa B i C te ţute groznice, akutne flakcidne paralize, virusnog meningitisa, kongentalne rubeole, zaušnjaka, infekcije izazvane Hemofilusom influenze b, nosilaštva HIV antitijela, SARS-a. Laboratorijska izolacija i identifikacija uzroĉnika zaraznih bolesti obavlja se i u sluĉaju pojave ili opasnosti od pojave epidemija zarazne bolesti iz ĉlana 8. ovog Zakona. 8 Laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzroĉnika zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovog ĉlana, kao i provjeru laboratorijskog ispitivanja uzroĉnika zaraznih bolesti, radi utvrĊivanja dijagnoze, obavljaju zdravstvene ustanove. Provjeru (verifikaciju) laboratorijskih izolacija i identifikacija uzroĉnika iz stava 3. ovog ĉlana obavljaju specijalizirani (referentni) laboratoriji u Federaciji odnosno u inozemstvu i to kod sljedećih zaraznih bolesti: bjesnila, bruceloze, djeĉije paralize, difterije, gripe, kolere, kuge, legionarske bolesti, malarije, pjegavca, povratne groznice, salmoneloze, AIDS-a, trbušnog tifusa, virusnih hemoragiĉnih groznica i ţute groznice. Provedbene propise o uvjetima u pogledu struĉne spreme zaposlenika, tehniĉke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzroĉnika zaraznih bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjeru (verifikaciju) laboratorijske izolacije i identifikacije uzroĉnika zaraznih bolesti, radi utvrĊivanja dijagnoze, donosi federalni ministar. Federalni ministar rješenjem odreĊuje u kojim se zdravstvenim ustanovama moţe obavljati laboratorijska izolacija i identifikacija uzroĉnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti i provjera (verifikacija) laboratorijske izolacije i identifikacije uzroĉnika zaraznih bolesti radi utvrĊivanja dijagnoze. Rješenje iz stava 6. objavljuje se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". Ĉlan 15. Zdravstvene ustanove iz ĉlana 14. ovog Zakona duţne su voditi evidenciju o izvršenim laboratorijskim izolacijama i identifikacijama i dostavljati izvještaj o uzroĉnicima zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti Federalnom zavodu i nadleţnom kantonalnom zavodu, u skladu sa provedbenim propisom kojeg donosi federalni ministar. 4. Prijavljivanje Ĉlan 16. Odmah po dijagnosticiranju ili sumnji na zaraznu bolest, zdravstvena ustanova odnosno nosilac privatne prakse mora prijaviti istovremeno Federalnom zavodu i nadleţnom kantonalnom zavodu: 1. svaki sluĉaj zarazne bolesti iz ĉlana 8. ovog Zakona ili svaku smrt uzrokovanu takvom bolesti; 2. svaku sumnju na: difteriju, virusnu hemoragiĉnu groznicu, koleru, kugu, velike boginje, poliomielitis, antraks, SARS, ţutu groznicu i bjesnilo; 3. svaku epidemiju zaraznih bolesti; 4. svako luĉenje klica trbušnog tifusa, drugih tipova salmonele, šigele, kampilobakterija, jersinija i lamblia; 5. svako nosilaštvo zarazne ţutice tipa B i C, HIV-a i parazita koji uzrokuju malariju; 6. svaki ujed, ozljedu ili kontakt sa bijesnom ţivotinjom ili ţivotinjom za koju se sumnja da je bijesna. Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji utvrdi oboljenje, sumnju da postoji oboljenje, ozljeda ili smrt od zarazne bolesti iz stava 1. ovog ĉlana, a ne nalazi se na duţnosti u zdravstvenoj ustanovi, duţan je o tome, bez odlaganja, obavijestiti najbliţu zdravstvenu ustanovu. Prijavljuju se simptomatiĉni sluĉajevi, dok asimptomatiĉne infekcije treba prijaviti ako imaju implikaciju na terapiju ili zdravlje ljudi. Kod prijavljivanja koristi se sistem otkrivanja bolesti: 9  potvrĊena definicija sluĉaja - laboratorijski verifikovan sluĉaj,  vjerovatan sluĉaj - verifikovan na osnovu kliniĉke i epidemiološke slike,  moguć sluĉaj - indikativna kliniĉka slika. Ĉlan 17. O svakom oboljenju od: bjesnila, bruceloze, crnog prišta, ehinokokoze, kuge, leptospiroze, Q groznice, salmoneloze, trihineloze, tularemije i drugih bolesti koje se sa ţivotinja prenose na ljude, zdravstvena ustanova odnosno nosilac privatne prakse koja utvrdi oboljenje duţna je odmah obavijestiti nadleţnu veterinarsku stanicu odnosno organ uprave nadleţan za poslove veterinarstva. Veterinarska stanica, odnosno fiziĉko lice koje pruţa veterinarske usluge, duţno je odmah obavijestiti zdravstvenu ustanovu, odnosno nadleţno kantonalno ministarstvo zdravstva o svakom utvrĊenom oboljenju ili uginuću ţivotinje od zarazne bolesti iz stava 1. ovog ĉlana. Ĉlan 18. Na osnovu prijave iz ĉlana 16. ovog Zakona i podataka iz dijagnoze laboratorija koja se odnosi na uzroĉnike zaraznih bolesti, Federalni zavod i nadleţni kantonalni zavodi moraju vršiti nadzor nad pojavom i kretanjem zaraznih bolesti. Ĉlan 19. Provedbene propise o naĉinu prijavljivanja zaraznih bolesti utvrĊenih ovim Zakonom donosi federalni ministar. 5. Prijevoz, izolacija, hospitalizacija i liječenje oboljelih Ĉlan 20. Osobe za koje se utvrdi da boluju od: meningokokne bolesti, kuge, kolere, SARS-a, legionarske bolesti, virusnih hemoragiĉnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), djeĉije paralize, difterije, pjegavca, trbušnog tifusa, malarije, bjesnila, tetanusa i crnog prišta, te osobe za koje se sumnja da boluju od kolere, kuge ili virusnih hemoragiĉnih groznica, mogu se prevoziti samo odgovarajućim sanitetskim prijevoznim sredstvom i uz uvjete koji onemogućavaju širenje zaraze. Sanitetska prijevozna sredstva moraju se dezinficirati poslije svakog prijevoza lica oboljelog od zaraznih bolesti iz stava 1. ovog ĉlana. Ĉlan 21. Osobe za koje se utvrdi da su oboljele ili za koje se sumnja da boluju od zaraznih bolesti iz ĉlana 8. ovog Zakona, prema potrebi, izoliraju se i hospitaliziraju u zdravstvenim ustanovama na odjeljenjima za lijeĉenje od zaraznih bolesti. Zdravstvena ustanova obavezna je izvršiti izolaciju i hospitalizaciju osoba iz stava 1. ovog ĉlana. Ĉlan 22. Ako se pojavi epidemija pojedinih zaraznih bolesti u većem obimu, izolacija i lijeĉenje oboljelih moţe se obavljati i u drugim odgovarajućim objektima osposobljenim u tu svrhu. Odluku o izolaciji i lijeĉenju oboljelih osoba u objektima navedenim u stavu 1. ovog ĉlana donosi kantonalni ministar na prijedlog kantonalnog zavoda, uz prethodnu saglasnost federalnog ministra. 6. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija 10 Ĉlan 23. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obuhvaćaju:  obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao opću mjeru za spreĉavanje pojave zaraznih bolesti i  obaveznu protuepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju - kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja odreĊenih zaraznih bolesti. Ĉlan 24. Obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju obavljaju zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fiziĉka lica - obrtnici, ako udovoljavaju propisanim uvjetima. Ukoliko mjere obavezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provode privredna društva odnosno fiziĉka lica - obrtnici ih obavljaju u skladu sa utvrĊenim programom pod nadzorom higijensko-epidemiološke sluţbe. Obaveznu protivepidemijsku dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju obavljaju higijensko-epidemiološke sluţbe domova zdravlja, kantonalnih zavoda odnosno Federalnog zavoda, zavisno od epidemiološke situacije. Provedbene propise o uvjetima u pogledu struĉne spreme zaposlenika, tehniĉke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove, privredna društva odnosno fiziĉka lica - obrtnici za obavljanje poslova iz ĉlana 23. donosi federalni ministar. Ĉlan 25. Obavezna protivepidemijska dezinfekcija vrši se prilikom pojave kolere, kuge, virusnih hemoragiĉnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), bjesnila, difterije, trbušnog tifusa, djeĉje paralize, dizenterije, tuberkuloze u zaraznom stadiju, zarazne ţutice tipa A i legionarske bolesti, te drugih zaraznih bolesti ako postoje epidemiološke indikacije. Obavezna protivepidemijska dezinfekcija vrši se u toku bolesti odnosno kliconoštva (dezinfekcija u toku) ili nakon ozdravljenja odnosno smrti bolesnika ili kliconoše (završna dezinfekcija), a obuhvaća:  luĉevine i izluĉine bolesnika ili kliconoše;  osobne i druge predmete iz okoline bolesnika ili kliconoše;  stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili kliconoša;  prijevozna sredstva kojima je prevezen bolesnik ili kliconoša odnosno osoba umrla od odreĊene zarazne bolesti. Ĉlan 26. Obavezna protivepidemijska dezinsekcija vrši se prilikom pojave pjegavca i kuge. Obavezna protivepidemijska dezinsekcija vrši se i u sluĉaju pojave malarije i opasnosti od prenošenja malarije u naseljenim mjestima u kojima je utvrĊena bolest odnosno opasnost. Obavezna protivepidemijska dezinsekcija obuhvata:  osobe koje su oboljele od zaraznih bolesti iz st. 1. i 2. ovog ĉlana i druge osobe iz okoline bolesnika;  odjeću, obuću, veš, posteljinu i druge predmete bolesnika te drugih osoba iz okoline bolesnika;  stambene i druge prostorije u kojima boravi ili je boravio bolesnik ili neka druga osoba iz njegove okoline;  prijevozna sredstva kojima su prevezeni bolesnik ili druga osoba za koje je utvrĊeno da se na njima nalaze insekti koji prenose uzroĉnike neke od odreĊenih zaraznih bolesti. 11 Ĉlan 27. Obavezna protivepidemijska deratizacija vrši se prilikom pojave ili opasnosti od pojave kuge, leptospiroze ili drugih zaraznih bolest gdje izvor mogu biti glodavci. Obavezna protivepidemijska deratizacija obuhvata:  stambene objekte, javne prostorije i objekte naseljenih mjesta;  pristaništa, pomorske, rijeĉne luke, aerodrome, autobusne i ţeljezniĉke stanice, te druge objekte javnog saobraćaja;  sredstva javnog saobraćaja (autobuse, trolejbuse, brodove, kamione, avione, ţeljezniĉke vagone i dr.) i sredstva za prijevoz namirnica i predmeta opće upotrebe;  radne prostorije, skladišta i ostale pomoćne prostorije za proizvodnju i promet namirnica i predmeta opće upotrebe te za obavljanje drugih djelatnosti koje pogoduju stvaranju uvjeta za ţivot i razmnoţavanje glodavaca. Ĉlan 28. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija mogu se vršiti samo sredstvima ĉija je efikasnost utvrĊena i na naĉin kojim se postiţe uspješno spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti zbog kojih se vrši. UtvrĊivanje efikasnosti sredstava za svrhe iz stava 1. ovog ĉlana vrši se na osnovu hemijskog, fiziĉkog i biološkog ispitivanja sredstava u najmanje dvije zdravstvene ustanove ili u dva privredna društva koja su registrirana za ove usluge, a koje rješenjem utvrdi federalni ministar, na osnovu mišljenja struĉnog savjetodavnog tijela iz ĉlana 64. ovog Zakona. Rješenje iz stava 2. ovog ĉlana objavljuje se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". Ĉlan 29. Provedbene propise o naĉinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije donosi federalni ministar. 7. Zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim licima Ĉlan 30. Pod zdravstveni nadzor stavljaju se osobe: 1. koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir sa namirnicama, odnosno sa pitkom vodom; 2. koje obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu (predškolske ustanove, Ċaĉki domovi, studentski domovi, djeĉija i omladinska odmarališta, ustanove socijalne zaštite i sl.); 3. zdravstveni radnici i drugi zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, nosioci privatne prakse, zaposlenici u ustanovama socijalne zaštite, obrazovnim ustanovama, kao i osobe koje u toku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova, odnosno na drugi naĉin dolaze u neposredan dodir sa lijekovima; 4. koje rade u objektima za pruţanje higijenske njege stanovništvu (javnom kupatilu, berbernici, frizerskom i kozmetiĉkom salonu i dr.), kao i osobe koje rade u proizvodnji ili prometu kozmetiĉkih sredstava; 5. za koje se sumnja da su kliconoše betahemolitiĉkog streptokoka iz grupe A, koagulaza pozitivnog stafilokoka odnosno stafilokoka koji izluĉuje enterotoksin ili meningokoka kao i klice trbušnog tifusa; 6. koje su nosioci antitijela zarazne ţutice tipa B i C, HIV/AIDS; 12 7. koje u Federaciju dolaze iz zemalja u kojima ima malarije i kolere, SARS-a, ţute groznice, virusnih hemoragiĉnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), kuge i ptiĉije gripe. Ĉlan 31. Zdravstveni nadzor obuhvata: 1. zdravstveni pregled prije zasnivanja radnog odnosa - zakljuĉivanja ugovora o radu; 2. zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz ĉlana 8. ovog Zakona; 3. zdravstveni pregled pri ulasku u Federaciju; 4. povremene zdravstvene preglede u toku zaposlenja. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom iz ĉlana 30. stav 1. taĉka 1. ovog Zakona obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje. Zdravstveni pregledi tih osoba obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili u njihovu domaćinstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije koje utvrĊuje nadleţni organ sanitarne inspekcije. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe iz ĉlana 30. stav 1. taĉ. od 2 .do 5. ovog Zakona obavlja se jedanput godišnje. Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za lica iz ĉlana 30. stav 1. taĉke 6. ovog Zakona obavlja se dva puta godišnje. Zdravstveni pregled osoba iz ĉlana 30. stav 1. taĉka 7. ovog Zakona obavlja se odmah pri ulasku u Federaciju. Ĉlan 32. U proizvodnji i prometu namirnica ili snabdijevanju stanovništva pitkom vodom ne smiju biti zaposlene osobe koje: 1. boluju od zaraznih ili parazitarnih bolesti koje se mogu prenijeti namirnicama, odnosno vodom, 2. boluju od gnojnih bolesti koţe, 3. izluĉuju uzroĉnike trbušnog tifusa, bacile dizenterije ili salmoneloze, 4. su kliconoše betahemolitiĉkog streptokoka iz grupe A ili stafilokoka koji izluĉuje enterotoksin. Ĉlan 33. U proizvodnji i prometu sredstava za odrţavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela ne smiju biti zaposlene osobe koje boluju od zaraznih bolesti ili parazitarnih bolesti, koje se mogu prenijeti tim sredstvima, niti osobe koje izluĉuju uzroĉnike trbušnog tifusa, zaraznog trovanja hranom ili dizenterije. Ĉlan 34. U predškolskim, obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu ne smiju biti zaposlene osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izluĉuju uzroĉnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizenterija) i uzroĉnike kapljiĉnih zaraznih bolesti (betahemalitiĉki streptokok grupe A i piogeni stafilokok). Ĉlan 35. 13 Zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama kao i nosioci privatne prakse ne mogu se baviti pregledima, lijeĉenjem, njegom i usluţivanjem bolesnika, ako boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju. Osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju ne mogu raditi ni u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova. Ĉlan 36. U objektima za pruţanje higijenske njege stanovništvu, za prizvodnju i promet ţiveţnih namirnica ne smiju raditi osobe koje boluju od tuberkuloze u zaraznom stadiju, koje izluĉuju uzroĉnike crijevnih zaraznih bolesti (trbušni tifus i bacilarna dizanterija) i uzroĉnike kapljiĉnih zaraznih bolesti (betahemalitiĉki streptokok grupe A i piogeni stafilokok). Ĉlan 37. Osobe koje su preboljele trbušni tifus, bacilarnu dizenteriju i osobe za koje se sumnja da nose zarazne klice tih bolesti, podvrgavaju se medicinskoj kontroli dok se na osnovu laboratorijskog nalaza ne utvrdi da nemaju zaraznih klica. Osobe za koje se utvrdi da su oboljele od kolere ili malarije ili su samo kliconoše uzroĉnika tih bolesti obavezno se podvrgavaju lijeĉenju. Osobe koje su nosioci uzroĉnika zarazne ţutice tipa B i C, koje izluĉuju uzroĉnike trbušnog tifusa ili su nosioci virusa HIV infekcije i drugih bolesti kod kojih je moguć interhumani prijenos, moraju biti upoznate sa naĉinom ponašanja, kako bi se sprijeĉio prijenos njihove zaraze. Ĉlan 38. Troškove zdravstvenih pregleda iz ĉlana 31. stav 1. taĉ. 1. i 4. ovog Zakona snosi, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti, poslodavac - privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno fiziĉko lice - obrtnik. Troškovi zdravstvenih pregleda iz ĉlana 31. stav 1. taĉka 2. ovog Zakona osiguravaju se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, a troškovi iz ĉlana 31. stav 1. taĉka 3. ovog Zakona u budţetu Federacije. Ĉlan 39. Provedbene propise o naĉinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom donosi federalni ministar. 8. Imunizacija, imunoprofilaksa i hemoprofilaksa Ĉlan 40. Imunizacija je obavezna protiv: 1. tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, djeĉije paralize, malih boginja, rubeole, zaušnjaka, zarazne ţutice tipa B i Hemofilus influenze tipa b - za sve osobe odreĊenog uzrasta; 2. bjesnila - za sve osobe ozlijeĊene od bijesne ţivotinje ili ţivotinje za koju se sumnja da je bijesna; 3. ţute groznice - za osobe koje putuju u zemlju u kojoj postoji ta bolest ili u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv te bolesti; 4. meningokoknog meningitisa i drugih zaraznih bolesti - za osobe koje putuju u zemlju koja zahtijeva imunizaciju protiv tih bolesti; 14 5. trbušnog tifusa i drugih zaraznih bolesti - za sve osobe za koje postoje epidemiološke indikacije. Ĉlan 41. Indikacije za imunizaciju odreĊuje ljekar po prethodno izvršenom pregledu svake osobe koju treba imunizirati. Struĉno savjetodavno tijelo iz ĉlana 64. ovog Zakona odluĉit će da li postoje trajni razlozi za odustajanje od vakcinacije (trajne kontraindikacije). Izdati certifikat i podatke o izvršenoj imunizaciji treba ĉuvati i o njima obavijestiti nadleţni kantonalni zavod i Federalni zavod u skladu sa provedbenim propisom. Imunizaciju vrše zdravstveni radnici sa višom ili srednjom medicinskom spremom, ali samo u prisustvu i pod nadzorom lijeĉnika. Ĉlan 42. Zaštita imunoglobulinima (imunoprofilaksa) obavezna je za: 1. osobe ozlijeĊene od bijesne ţivotinje ili ţivotinje za koju se sumnja da je bijesna, ako je od vakcinisanja tih osoba protiv bjesnila prošlo više od jedne godine; 2. povrijeĊene osobe izloţene zarazi od tetanusa, ako povrijeĊena osoba nije vakcinisana, ako se ne moţe utvrditi da je vakcinisana, ako je vakcinisana samo jednom dozom vakcine u periodu duţem od tri mjeseca prije dana povrede ili ako je od dana vakcinisanja te osobe protiv tetanusa prošlo više od deset godina; 3. osobe izloţene zarazi od zarazne ţutice tipa A i B, ako za to postoji kliniĉka i epidemiološka indikacija. Ĉlan 43. Zaštita lijekovima (hemoprofilaksa) obavezna je za: 1. sve osobe koje su izloţene zarazi od kolere i malarije; 2. djecu, omladinu i zaposlenike u školama i drugim ustanovama za djecu i omladinu, pri epidemijskoj pojavi dizenterije, streptokokne ili meningokokne bolesti, te pri pojavi meningitisa uzrokovanog Hemofilusom influenze; 3. osoba kod kojih je zadesno došlo do inokulacije HIV-a odnosno HCV pozitivne krvi (npr. ubodom igle koja je prethodno bila u kontaktu sa HIV-om odnosno HCV pozitivnom krvi, ili u sluĉaju kontakta nezaštićene koţe na kojoj postoje prekidi kontinuiteta sa HIV-om odnosno HCV pozitivnom krvi i sl.). Ĉlan 44. Godišnji program imunizacije donosi federalni ministar na osnovu prijedloga Federalnog zavoda. Ĉlan 45. Provedbene propise o naĉinu provoĊenja obavezne imunizacije, imunoprofilakse i hemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi donosi federalni ministar. Provedbene propise o uvjetima u pogledu struĉne spreme zaposlenika, tehniĉke opremljenosti, prostorija i drugih uvjeta koje moraju zadovoljiti zdravstvene ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv ţute groznice i bjesnila donosi federalni ministar. Federalni ministar rješenjem odreĊuje zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog ĉlana. 15 Rješenje iz stava 3. objavljuje se u "Sluţbenim novinama Federacije BiH". 9. Karantin, kućna izolacija i zdravstveni nadzor a - Karantin Ĉlan 46. Karantin je mjera ograniĉavanja kretanja i omogućavanja obaveznih medicinskih pregleda osoba koje su bile, ili za koje se sumnja da su bile u kontaktu sa osobom koja ima kugu, virusnu hemoragiĉnu groznicu (Ebola, Lassa, Marburg), SARS, velike boginje i ţutu groznicu u vrijeme kada je ova osoba bila zaraţena. Pod karantin se stavljaju i zdravstveni radnici odreĊeni za lijeĉenje osoba iz stava 1. ovog ĉlana. O stavljanju u karantin i odreĊivanju prostora za karantin odluĉuje federalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja Federalnog zavoda rješenjem protiv kojeg je dozvoljena ţalba koja ne odlaţe izvršenje. Duţina zadrţavanja u karantinu je vremenski interval dvostrukog najduţeg inkubacionog perioda za odreĊenu bolest. Karantin se fiziĉki osigurava od ovlaštenih lica nadleţnog kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova. Troškovi karantina padaju na teret budţeta Federacije. b - Kućna izolacija Ĉlan 47. Kućna izolacija provodi se u svim sluĉajevima kada se na osnovu ocjene epidemiološke ugroţenosti izoluju ĉlanovi porodice za koje postoji sumnja da su oboljeli od zaraznih bolesti, a koja se mora iskljuĉiti kliniĉkim i dijagnostiĉkim metodama. O kućnoj izolaciji odluĉuje nadleţni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja nadleţnog kantonalnog zavoda, uz konsultovanje struĉnog ekspertskog tima nadleţnog kantona u roku od 24 sata rješenjem protiv kojeg je dozvoljena ţalba koja ne odlaţe izvršenje. Kućna izolacija traje dok se zarazna bolest kliniĉki i dijagnostiĉki ne iskljuĉi. Troškovi kućne izolacije padaju na teret budţeta kantona. c - Zdravstveni nadzor Ĉlan 48. Osobe za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u direktnom dodiru sa oboljelim osobama ili sa osobama za koje postoji sumnja da su oboljele od virusnih hemoragiĉnih groznica (Ebola, Lassa, Marburg), ţute groznice, SARSa, kolere, kuge, malarije, difterije i trbušnog tifusa stavljaju se pod zdravstveni nadzor. O stavljanju pod zdravstveni nadzor odluĉuje nadleţni kantonalni ministar na osnovu epidemiološkog izvještaja nadleţnog kantonalnog zavoda rješenjem protiv kojeg je dozvoljena ţalba koja ne odlaţe izvršenje. Osobe stavljene pod zdravstveni nadzor moraju se svakodnevno javljati odreĊenoj zdravstvenoj ustanovi i podvrgavati se potrebnim zdravstvenim pregledima. Duţina trajanja zdravstvenog nadzora je vremenski interval najduţeg inkubacionog perioda za odreĊenu zaraznu bolest. 16 C. OSTALE MJERE ZA SPREĈAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI 1. Mjere u slučaju epidemije ili elementarnih nepogoda Ĉlan 49. U sluĉaju epidemija većih razmjera, kao i u sluĉaju elementarnih nepogoda (poplava, zemljotres, poţar, nesreća u rudniku ili na drugom radilištu i dr.) koje mogu dovesti do epidemije ili do oboljenja od zarazne bolesti velikog broja osoba, Vlada, na prijedlog federalnog ministra, moţe preduzimati, radi spreĉavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, sljedeće mjere: 1. uvoĊenje radne obaveze zdravstvenim radnicima i angaţiranje drugih graĊana; 2. angaţiranje opreme, lijekova i transportnih sredstava; 3. privremeno korištenje poslovnih i drugih prostorija za pruţanje zdravstvene zaštite; 4. izolaciju i lijeĉenje kao i 5. odreĊivanje posebnih zadataka zdravstvenim ustanovama i nosiocima privatne prakse. Ukoliko su vanredne okolnosti iz stava 1. ovog ĉlana prisutne samo na podruĉju jednog kantona o preduzimanju mjera odluĉuje vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra. 2. Prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba Ĉlan 50. Iskopavanje i prenošenje umrlih osoba vrši se na naĉin i pod uvjetima koji onemogućavaju širenje zaraze. Prijenos umrlih osoba iz inozemstva u Federaciju moţe se vršiti samo po odobrenju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva zdravstva i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova. 3. Mjere za sprečavanje i suzbijanje infekcija u zdravstvenim ustanovama Ĉlan 51. Svaka zdravstvena ustanova kao i nosilac privatne prakse, a koji u obavljanju svoje redovne djelatnosti otkriju zaraznu bolest, duţni su preduzeti propisane mjere za spreĉavanje i suzbijanje daljeg širenja zaraze i najnuţnije protivepidemijske i higijenske mjere koje priroda bolesti nalaţe, kao i pouĉiti oboljele osobe i druge osobe iz njihove okoline o naĉinu zaštite od te zaraze. Svaka zdravstvena ustanova i nosilac privatne prakse duţni su osigurati sanitarne i druge uvjete i provesti odgovarajuće sanitarno-tehniĉke, higijenske, organizacione i druge mjere za zaštitu od širenja zaraze unutar zdravstvene ustanove odnosno ordinacije. Svaka zdravstvena ustanova i nosilac privatne prakse u obavezi su donijeti i primijeniti program za spreĉavanje i kontrolu bolniĉkih infekcija koji sadrţi:  otkrivanje i ranu dijagnostiku bolniĉke infekcije;  prijavu sluĉaja bolniĉke infekcije;  upute za primjenu svih dijagnostiĉkih, terapeutskih, sestrinskih i drugih procedura;  upute za sterilizaciju, dezinfekciju, ĉišćenje i rukovanje otpadom;  upute za postupanje sa pacijentima, zaposlenicima u zdravstvenoj njezi i pomoćnim osobljem sa infekcijama; 17  program zaštite za zaposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi na radnom mjestu;  program obuke za zaposlenike i pomoćno osoblje u zdravstvenoj njezi. Nadzor nad provedbom mjera iz ovog ĉlana vrše federalni odnosno kantonalni inspektori u skladu sa svojim ovlaštenjima. Ĉlan 52. Provedbene propise o uvjetima i naĉinu obavljanja mjera za spreĉavanje i suzbijanje bolniĉkih infekcija donosi federalni ministar. 4. Testovi na humani materijal Ĉlan 53. Za vrijeme uzimanja ljudskog materijala za transplantaciju, umjetnu inseminaciju ili in vitro fertilizaciju obavezno je testirati krv donatora, druga tkiva i organe donatora na prisustvo klica koje uzrokuju sifilis, zaraznu ţuticu, AIDS i druge bolesti koje se mogu prenijeti putem humanog materijala. Testovi na humani materijal iz stava 1. ovog ĉlana obavezni su i u sluĉajevima gdje prikupljanje nije bilo izvršeno u Federaciji, ako uz humani materijal nije dat certifikat da je test koji je izveden bio negativan.

IV - MJERE OSIGURANJA RADI ZAŠTITE STANOVNIŠVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Ĉlan 54. Radi zaštite stanovništva Federacije od unošenja kolere, kuge, virusnih hemoragiĉnih groznica, ţute groznice, SARS-a i drugih zaraznih bolesti preduzimaju se mjere predviĊene ovim Zakonom i meĊunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim meĊunarodnim ugovorima. Radi spreĉavanja i suzbijanja zaraznih bolesti iz stava 1. ovog ĉlana Federalno ministarstvo zdravstva moţe narediti posebne vanredne zaštitne mjere protiv tih bolesti: 1. zabrana putovanja u zemlju u kojoj vlada epidemija neke od tih bolesti; 2. zabrana kretanja stanovništva, odnosno ograniĉenje kretanja u zaraţenim ili neposredno ugroţenim podruĉjima; 3. vakcinacija i hemoprofilaksa protiv zaraznih bolesti koje su prisutne u zemlji obilaska; 4. ograniĉenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta roba i proizvoda; 5. obavezno uĉestvovanje zdravstvenih ustanova i drugih pravnih lica, nosilaca privatne prakse i drugih fiziĉkih lica u suzbijanju bolesti, odnosno upotrebu objekata, opreme i prijevoznih sredstava a radi suzbijanja zaraznih bolesti; 6. druge mjere u skladu sa meĊunarodnim propisima. Ĉlan 55. Radi zaštite Federacije od unošenja zaraznih bolesti organizira se i vrši sanitarni nadzor nad putnicima i njihovim stvarima i nad sredstvima u meĊunarodnom saobraćaju preko granice Federacije. Sanitarni nadzor na granici vrše federalni graniĉni sanitarni inspektori. Ĉlan 56. 18 U obavljanju sanitarnog nadzora na granici graniĉni sanitarni inspektor ima pravo i obavezu: 1. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala radi utvrĊivanja zaraznih bolesti; 2. zabraniti kretanje osoba za koje se posumnja da su se mogle zaraziti kugom, virusnim hemoragiĉnim groznicama (Ebola, Lassa, Marburg), ţutom groznicom i SARS-om; 3. narediti preduzimanje drugih propisanih sanitarno-tehniĉkih i higijenskih mjera protiv zaraznih bolesti, u skladu sa ovim Zakonom i obavezama po meĊunarodnim sanitarnim konvencijama i drugim meĊunarodnim ugovorima. Mjere iz stava 1. ovog ĉlana utvrĊuju se rješenjem. Ţalba protiv rješenja ne odlaţe njegovo izvršenje.

V - NADZOR NAD PROVEDBOM MJERA ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Ĉlan 57. Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti obavljaju sanitarni inspektori koji postupaju kao prvostepeni organ. U provedbi nadzora sanitarni inspektori ovlašteni su: 1. zabraniti kretanje osobama za koje se utvrdi ili posumnja da boluju od odreĊenih zaraznih bolesti; 2. zabraniti okupljanje osoba u obrazovnim ustanovama, kinima, pozorištima, javnim lokalima te na drugim javnim mjestima dok ne proĊe opasnost od epidemije zaraznih bolesti odreĊenih ovim Zakonom; 3. narediti izolaciju osoba oboljelih od zaraznih bolesti odreĊenih ovim Zakonom i njihovo lijeĉenje; 4. osobama koje su oboljele od odreĊenih zaraznih bolesti te osobama koje su nosioci klica odreĊenih zaraznih bolesti zabraniti rad na odreĊenim radnim mjestima odnosno mjestima na kojima mogu ugroziti zdravlje drugih osoba; 5. narediti uklanjanje oboljelih osoba sa odreĊenih radnih mjesta i zabraniti rad osobama koje nisu podvrgnute propisanim zdravstvenim pregledima do ozdravljenja odnosno pregleda; 6. narediti zdravstveni pregled osoba i materijala za laboratorijsko ispitivanje radi utvrĊivanja zaraznih bolesti odreĊenih ovim Zakonom; 7. zabraniti rad osobama koje nisu podvrgnute zdravstvenom vaspitanju, dok ne dokaţu potrebna znanja za to potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove; 8. narediti provedbu zdravstvenog vaspitanja osoba koje uĉestvuju u proizvodnji ili prometu namirnicama; 9. narediti obavljanje obavezne (preventivne i protivepidemijske) dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; 10. zabraniti obavljanje obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije pravnom i fiziĉkom licu ako ne udovoljava propisanim uvjetima - dok se tim uvjetima ne udovolji; 11. narediti da se preduzmu i druge propisane opće, posebne i ostale mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Ĉlan 58. 19 Mjere iz ĉlana 57. ovog Zakona utvrĊuju se rješenjem. Ţalba protiv rješenja ne odlaţe njegovo izvršenje. Ako sanitarni inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da postoji epidemiološka indikacija koja zahtijeva da se hitno preduzme odreĊena mjera zbog uklanjanja opasnosti po zdravlje i ţivot stanovništva, istu će narediti kroz inspekcijski zapisnik. Ako mjeru naloţi u samom zapisniku, u skladu sa stavom 3. ovog ĉlana, sanitarni inspektor je u obavezi, na zahtjev stranke, izdati i pisano rješenje o naloţenom u roku od osam dana.

VI - OSTALE ODREDBE

Ĉlan 59. Osim prava i duţnosti odreĊenih ovim Zakonom Federalno ministarstvo zdravstva: 1. prati kretanje zaraznih bolesti; 2. odreĊuje mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti iz ĉlana 8. ovog Zakona; 3. donosi program za provoĊenje općih, posebnih i ostalih mjera za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; 4. donosi programe eradikacije endemskih ţarišta zaraznih bolesti; 5. usklaĊuje rad kantonalnih ministarstava zdravstva u iskorjenjivanju pojedinih zaraznih bolesti te na provoĊenju mjera za zaštitu od zaraznih bolesti koje se pojavljuju u epidemijskom obliku i ugroţavaju dva ili više kantona; 6. odreĊuje i organizuje provoĊenje mjera zaštite od zaraznih bolesti u sluĉaju epidemije koja ugroţava više kantona, posebno sloţenih epidemija i epidemija nepoznatog uzroĉnika. Ĉlan 60. U sluĉaju izrazito pogoršane epidemiološke situacije federalni ministar odnosno nadleţni kantonalni ministar imenuje krizni štab sa zadatkom organiziranja i koordiniranja mjera za suzbijanje odreĊenih zaraznih bolesti. Ĉlan 61. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine putem Drţavne graniĉne sluţbe Bosne i Hercegovine, kao i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova pruţaju, u granicama svojih nadleţnosti, Federalnom ministarstvu zdravstva pomoć u provoĊenju mjera navedenih u ĉlanu 54. stav 2. i ĉlanu 55. ovog Zakona, kao i u provedbi drugih mjera propisanih ovim Zakonom. Ĉlan 62. Zdravstvena ustanova u kojoj je izoliran ili primljen na lijeĉenje stranac koji je obolio od zarazne bolesti iz ĉlana 8. ovog Zakona, duţna je o tome obavijestiti ministarstvo unutrašnih poslova nadleţno prema mjestu u kojem se nalazi zdravstvena ustanova. Ĉlan 63. U okviru zaštite stanovništva od kolere, malarije, kuge, virusnih hemoragiĉnih groznica, ţute groznice, SARS-a i zaraznih bolesti ĉiji je uzroĉnik nepoznat, Federacija osigurava materijalna sredstva za: 1. vršenje sanitarnog nadzora na granici Federacije i za provoĊenje mjera u vezi sa vršenjem tog nadzora; 20 2. podmirenje troškova karantina za osobe koje su bile u dodiru sa oboljelim osobama ili sa osobama za koje se sumnja da boluju od neke od tih bolesti; 3. osiguranje potrebnih rezervi vakcine i drugih sredstava za spreĉavanje širenja tih bolesti; 4. imunizaciju stanovništva i 5. provoĊenje drugih mjera za suzbijanje tih bolesti kad to naredi federalni ministar. Ĉlan 64. U Federalnom ministarstvu zdravstva obrazuje se struĉno savjetodavno tijelo Ministarstva radi: prouĉavanja problema vezano za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, davanja i predlaganja struĉnih mišljenja iz podruĉja planiranja, programiranja i drugih bitnih pitanja iz oblasti zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. Radi praćenja Programa obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u Federaciji, u Ministarstvu iz stava 1. ovog ĉlana, obrazuje se i struĉno savjetodavno tijelo za imunizaciju koje pruţa struĉnu pomoć federalnom ministru u vezi sa razvojem politike obaveznih imunizacija, sa posebnim osvrtom na: strategiju imunizacije; analizu i provedbu zacrtanih ciljeva u višegodišnjem strateškom planu imunizacije; procjenu podataka, dokumenata i materijala u pogledu provedbe Programa obaveznih imunizacija na svim nivoima, kao i njegovim finansijskim implikacijama; izboru, sigurnosti i raspodjeli vakcina i mogućim kontraindikacijama. Ĉlanove struĉnih savjetodavnih tijela iz st. 1. i 2. ovog ĉlana imenuje federalni ministar iz reda istaknutih struĉnjaka. Ĉlanovi struĉnih savjetodavnih tijela iz st. 1. i 2. ovog ĉlana imenuju se na ĉetiri godine i imaju pravo na naknadu za svoj rad koju posebnim rješenjem odreĊuje federalni ministar.

VII - KAZNENE ODREDBE Ĉlan 65. Novĉanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ako: 1. ne izvrši rano otkrivanje izvora zaraze i puteva prenošenja zaraze (ĉlan 13.); 2. ne obavlja laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzroĉnika zaraznih bolesti odnosno epidemije zaraznih bolesti (ĉlan 14.); 3. ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti u skladu sa zakonom i propisima donijetim na osnovu zakona (ĉlan 16.); 4. ne obavlja obaveznu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (ĉl. od 23. do 28.); 5. zakljuĉi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika (ĉlan 31.); 6. zakljuĉi ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za kojeg je utvrĊeno da je obolio od odreĊene zarazne bolesti (ĉlan 35.); 7. ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu, hemoprofilaksu ili ako je ne obavi na naĉin predviĊen zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona (ĉl. od 40. do 43.); 8. ne preduzima mjere za spreĉavanje i suzbijanje bolniĉkih infekcija (ĉlan 51.); 21 9. ne postupi po ĉlanu 53. ovog Zakona; 10. u odreĊenom roku ne postupi po rješenju inspektora (ĉl. od 56. do 58.); 11. ne provodi ostale propisane mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Za radnje iz stava 1. ovog ĉlana kaznit će se odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi novĉanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM. Ĉlan 66. Novĉanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice ako: 1. ne postupi po ĉlanu 3. ovog Zakona; 2. ne provodi opće mjere kada je to utvrĊeno programima ili kada ih ne provodi u roku odreĊenom programom (ĉlan 10.); 3. ne obavi obaveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kada je duţan osigurati njenu provedbu na propisan naĉin (ĉlan 10. taĉka 5.); 4. zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje (ĉlan 12.); 5. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava propisanim uvjetima (ĉlan 24.); 6. zakljuĉi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika (ĉlan 31.); 7. zakljuĉi ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrĊeno da je obolio od odreĊene zarazne bolesti (ĉl. 32., 33., 34. i 36.); 8. u odreĊenom roku ne postupi po rješenju inspektora (ĉl. od 56. do 58.). Za radnje iz stava 1. ovog ĉlana kaznit će se odgovorno lice u privrednom društvu i drugom pravnom licu novĉanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM. Ĉlan 67. Novĉanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj nosilac privatne prakse ako: 1. ne omogući mjere iz ĉlana 10. taĉka 5. ovog Zakona; 2. ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti u skladu sa zakonom i propisima donijetim na osnovu zakona (ĉlan 16.); 3. zakljuĉi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika ili ako sam ne obavi zdravstveni pregled (ĉlan 31.); 4. zakljuĉi ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za koga je utvrĊeno da je obolio od odreĊene zarazne bolesti, odnosno ako sam obavlja djelatnost a boluje od zarazne bolesti (ĉlan 35.); 5. ne preduzima mjere za spreĉavanje i suzbijanje bolniĉkih infekcija (ĉlan 51.); 6. u odreĊenom roku ne postupi po rješenju inspektora (ĉl. od 56. do 58.); 22 7. ne provodi ostale propisane mjere za spreĉavanje i suzbijanje zaraznih bolesti. Za prekršaj iz stava 1. ovog ĉlana, uĉinjen po drugi put, uz novĉanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaj uĉinjen po treći put izriĉe se zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine. Ĉlan 68. Novĉanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fiziĉko lice - obrtnik ako: 1. ne postupi po ĉlanu 3. ovog Zakona; 2. ne omogući mjere iz ĉlana 10. taĉka 5. ovog Zakona; 3. zaposleniku ne osigura zdravstveno vaspitanje (ĉlan 12.); 4. obavlja preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju a ne udovoljava propisanim uvjetima (ĉlan 24.); 5. zakljuĉi ugovor o radu bez prethodno obavljenog zdravstvenog pregleda ili ako ne osigura povremene zdravstvene preglede zaposlenika ili ako sam ne obavi zdravstveni pregled (ĉlan 31.); 6. zakljuĉi ugovor o radu ili dozvoli rad zaposleniku za kojeg je utvrĊeno da je obolio od odreĊene zarazne bolesti (ĉl. 32., 33., 34. i 36.); 7. u odreĊenom roku ne postupi po rješenju inspektora (ĉl. od 56. do 58.). Za prekršaj iz stava 1. taĉ. od 2. do 7. ovog ĉlana, uĉinjen po drugi put, uz novĉanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca, a za prekršaj uĉinjen po treći put izreći će se zaštitna mjera - zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine. Ĉlan 69. Novĉanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lijeĉnik ili drugi zdravstveni radnik ako: 1. ne postupi u skladu sa ĉlanom 16. stav 2. ovog Zakona. Ĉlan 70. Novĉanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fiziĉko lice ako: 1. ne omogući postupanje po ĉlanu 3. ovog Zakona; 2. ne omogući provoĊenje obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, kada je duţno osigurati njihovo provoĊenje (ĉlan 10. taĉka 5.); 3. odbije da se izolira (ĉl. 21. i 22.); 4. ne obavi imunizaciju, imunoprofilaksu i hemoprofilaksu protiv odreĊene zarazne bolesti (ĉl. 40., 42. i 43.); 5. ne postupi po ĉl. 46. i 47. ovog Zakona; 6. za vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora ne postupa u skladu sa ĉlanom 48. stav 3. ovog Zakona; 7. ne postupi u skladu sa ĉl. 54., 55. i 56. ovog Zakona; 23 8. u odreĊenom roku ne postupi po rješenju inspektora (ĉl. od 56. do 58.). Kada se obaveza odnosi na maloljetnika za prekršaje iz stava 1. taĉ. 3., 4., 5., 6. i 7. ovog ĉlana kaznit će se novĉanom kaznom iz stava 1. roditelj odnosno staratelj ako propusti duţnu brigu za maloljetnika. VIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 71. Propise za provedbu iz ĉl. 14., 15., 19., 24., 29., 39., 45. i 52. ovog Zakona federalni ministar donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Ĉlan 72. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena propisa koji su ureĊivali oblast zaraznih bolesti, a koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije i to:

1. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koje ugroţavaju cijelu zemlju ("Sluţbeni list R BiH", br. 2/92 i 13/94),

2. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Sluţbeni list SR BiH", br. 36/87 i 18/90) i

3. Uredba o zaštiti puĉanstva od zaraznih bolesti ("Narodni list HR H-B", broj 10/94). Ĉlan 73.

Do donošenja propisa iz ĉlana 71. ovog Zakona primjenjivat će se odgovarajući propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana poĉetka primjene ovog Zakona. Ĉlan 74.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluţbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Matić,s.r.

Predsjedavajući Predstavniĉkog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimović, s.r.

Za uplatu antigenskog i serološkog testiranja:
Depozitni račun za prikupljanje javnih prihoda ŽZH: 3380002200004013
Vlastiti prihodi proračunskih korisnika: 722631
Općina 037
Proračunska organizacija: 1602001

Najčešća pitanja i odgovori

kontakt brojevi

Dnevni izvještaj

Događanja